 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| Bismuthum |
Bismuth |
Bismuth |
Bizmut |
Bismuto |
Bismut |
Bismut |
Bismuto |
Bismuto |
Vismut |
Mekan i krt, crvenkast ili srebrnastobijel metal niskog tališta (271°C). Poznat već u srednjem vijeku, no često su ga zamjenjivali s kositrom i olovom. Nalazi se u prirodi i samorodan, ali najčešće kao oksid
Bi2O3 (bizmit) i sulfid
Bi2S3 (bizmutski sjajnik), a javlja se i uz bakar, kositar i olovo u njihovim rudama. Bizmut se dobiva iz rude prženjem u oksid i redukcijom s ugljenom ili koksom.
Slika 1. - Ova
slika je preuzeta sa
www.chemsoc.org stranice.
Prikazuje
Bizmut u elementarnom stanju.
Sirovi bizmut rafinira se pretaljivanjem ili elektrolizom. Bizmut je vrlo cijenjena kovina jer se lako tali. Sam se ne upotrebljava, već služi za legure s vrlo niskim talištem (Woodova legura), osobito u elektrotehnici i tiskarstvu. Bizmut je u spojevima
trovalentan i peterovalentan. Na zraku izgara u žuti trioksid
Bi2O3. Neki spojevi bizmuta služe u medicini (za posipanje rana, liječenje proljeva u organskim preparatima za liječenje sifilisa), u kozmetici, u proizvodnji stakla i za bojenje na porculanu. Topljivi su spojevi
bizmuta otrovni.
Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
