Info Pomoć  

 JOD, I  

 Početna Tabele ovosti Download Zumbar Linkovi

Atomski (redni) broj 53
Relativna atomska masa 126,90447
Naziv na hrvatskom Jod
Internacionalni naziv Iodum
Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 5, 7
Talište / Vrelište (K) 386,7 / 457,50
Elektronegativnost 2,66 / 6,76 eV
Konfiguracija zadnje ljuske 4d105s25p5
Element je Nemetal
Spada u grupu 16 / VIa
Spada u skupinu Halkogeni elementi

JOD, I
  Općenito
Općenito o elementu

Kemijski podaci
Opis, radijus, elektronegativnost... 
Spojevi, dobivanje i uporaba
O dobivanju, spojevima i uporabi...
Fizikalni podaci
Termodinamika, vodljivost, gustoća...
Biološki podaci
Toksičnost, količina u čovjeku, uloga...
Izotopi
Broj izotopa, ključni izotopi...
Minerali i proizvodnja
Minerali, rude...

Download
Download podataka o elementima

Ostali resursi
Linkovi na element na drugim stranicama
Susjedi:

OPĆENITO O ELEMENTU

Internacionalni naziv Naziv na Francuskom Naziv na Engleskom Naziv na Hrvatskom Naziv na Talijanskom Naziv na Nizozemskom Naziv na Njemačkom Naziv na Portugalskom Naziv na Španjolskom Naziv na Švedskom
Iodum Iode Iodine Jod Iodio Jood Iod Iodo Yodo Jod

 

Simbol J ili I, kemijski element iz grupe halogenih elemenata; gustoća 4,93; metalno sjajne crnosive ljuske, listići ili pločice, topljive u eteru, acetonu, kloroformu, sumporougljiku i alkoholu, također u vodenoj otopini jodovodika i alkalijskih jodida, uz postanak polijodida. Otopine su smeđe ili ljubičaste. Pri 113,5°C jod se rastali u crnu tekućinu koja ključa pri 184°C i prelazi u ljubičaste pare. Jod je otkrio B. Courtois 1811. U prirodi je spojen u mineralima i mineralnim vodama, ima ga u biljkama (napose u nekim morskim travama), u sekretu štitne žlijezde i dr. Proizvodi se osobito iz matičnih lugova nakon dobivanja čilske salitre, iz mineralnih voda i iz pepela morskih trava.


Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org
stranice. Prikazuje
pare Joda.

Jod stvara spojeve s metalima i nemetalima. Ako se spoji s vodikom, nastaje bezbojan plin - jodovodik HI; njegova je vodena otopina jodidna (jodovodična) kiselina koja s metalima tvori soli jodide. Polijodidi su spojevi kiseline HI3. Spojevi joda s drugim halogenima jesu kristalne tvari ili tekućine. S kisikom i vodikom jod tvori kiseline: hipojoditnu HIO, poznatu samo u otopini, jodatnu HIO3 i perjodatnu HIO4. Karakteristična je reakcija na slobodni jod: postanak jake modre boje sa škrobom. Različiti spojevi i preparati joda primjenjuju se u medicini kod bronhitisa, arteroskleroze, tercijarnog luesa (jodidi kalija i natrija), za liječenje guše (tiroksin), kao antiseptici (jodna tinktura) i kao kontrastna sredstva u rendgenologiji. Dugotrajna primjena jodnih preparata može uzrokovati kronično trovanje (jodizam). Značajna je i primjena joda u kvantitativnoj analitičkoj kemiji. Jodna tinktura, otopina od 7% joda i 3% kalij-jodida u 70-postotnom etanolu, tamna crvenkastosmeđa tekućina. Upotrebljava se kao antiseptik i kao podražajno sredstvo.

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 JOD, I

Početna Veliki PSE Tabele Zumbar Linkovi
Prijavi grešku