Info Pomoć  

 LAVRENCIJ, Lr  

 Početna Tabele ovosti Download Zumbar Linkovi

Atomski (redni) broj 103
Relativna atomska masa 262,11 (Lr-262)
Naziv na hrvatskom Lavrencij
Internacionalni naziv Lawrencium
Oksidacijska stanja 2, [3]
Talište / Vrelište (K) n.a. / n.a.
Elektronegativnost 1,3 / n.a.
Konfiguracija zadnje ljuske 5f146d17s2
Element je Prijel. el. (f orb)
Spada u grupu 3 / IIIb
Spada u skupinu Skandijeva sk.

LAVRENCIJ, Lr
  Općenito
Općenito o elementu

Kemijski podaci
Opis, radijus, elektronegativnost... 
Spojevi, dobivanje i uporaba
O dobivanju, spojevima i uporabi...
Fizikalni podaci
Termodinamika, vodljivost, gustoća...
Biološki podaci
Toksičnost, količina u čovjeku, uloga...
Izotopi
Broj izotopa, ključni izotopi...
Minerali i proizvodnja
Minerali, rude...

Download
Download podataka o elementima

Ostali resursi
Linkovi na element na drugim stranicama
Susjedi:

OPĆENITO O ELEMENTU

Internacionalni naziv Naziv na Francuskom Naziv na Engleskom Naziv na Hrvatskom Naziv na Talijanskom Naziv na Nizozemskom
Lawrencium Lawrencium Lawrencium Lavrencij Lawrentio Lawrencium
Naziv na Njemačkom Naziv na Portugalskom Naziv na Španjolskom Naziv na Švedskom
Lawrencium Lawrêncio Lawrencio Lawrencium

 

Lawrencij je umjetno dobiven radioaktivan element iz skupine aktinida i jedan od transuranijevih elemenata. Proizveli su ga 1961. godine u laboratoriju u Berkeleyju A. Ghiorso, T. Sikkeland, E. A. Ursh i R. M. Latimer. Bombardiranjem mete načinjene od smjese izotopa kalifornija (249Cf, 250Cf, 251Cf i 251Cf) jezgrama bora (10B, 11B) dobili su alfa-radioaktivan element s vremenom poluraspada t1/2=8s i pripisali mu maseni broj 257. Kasnije je to promijenjeno, pa mu je pri pisan maseni broj 258, a potom 259 jer navedenu reakciju i izotop nisu mogli reproducirati ruski znanastvenici u istraživačkom centru Dubna. Duže živući izotop 256Lr (t1/2=35s) otkriven je 1965. godine u Dubni (ondašnji SSSR), a dobiven je bombardiranjem mete od americija ionima izotopa kisika 18^O. Brzom ekstrakcijom pomoću organskih otapala izdvojen je vrlo mali dio Lr iz mete. Ustanovljeno je da se ponaša drukčije od dvovalentnog nobelija, a puno sličnije ostalim trovalentnim aktinidima.

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 LAVRENCIJ, Lr

Početna Veliki PSE Tabele Zumbar Linkovi
Prijavi grešku