Info Pomoć  

 MAGNEZIJ, Mg  

 Početna Tabele ovosti Download Zumbar Linkovi

Atomski (redni) broj 12
Relativna atomska masa 24,3050
Naziv na hrvatskom Magnezij
Internacionalni naziv Magnesium
Oksidacijska stanja 2
Talište / Vrelište (K) 922 / 1363
Elektronegativnost 1,31 / 3,75 eV
Konfiguracija zadnje ljuske 3s2
Element je Metal
Spada u grupu 2 / IIa
Spada u skupinu Zemnoalkalijski m.

MAGNEZIJ, Mg
  Općenito
Općenito o elementu

Kemijski podaci
Opis, radijus, elektronegativnost... 
Spojevi, dobivanje i uporaba
O dobivanju, spojevima i uporabi...
Fizikalni podaci
Termodinamika, vodljivost, gustoća...
Biološki podaci
Toksičnost, količina u čovjeku, uloga...
Izotopi
Broj izotopa, ključni izotopi...
Minerali i proizvodnja
Minerali, rude...

Download
Download podataka o elementima

Ostali resursi
Linkovi na element na drugim stranicama
Susjedi:

OPĆENITO O ELEMENTU

Internacionalni naziv Naziv na Francuskom Naziv na Engleskom Naziv na Hrvatskom Naziv na Talijanskom Naziv na Nizozemskom Naziv na Njemačkom Naziv na Portugalskom
Magnesium Magnésium Magnesium Magnezij Magnesio Magnesium Magnesium Magnésio
Naziv na Španjolskom Naziv na Švedskom
Magnesio Magnesium

 

MAGNEZIJ, kemijski element iz grupe zemnoalkalijskih metala. U prirodi vrlo raširen samo u spojevima; ima ga u prirodnim vodama, osobito u morskoj, u biljkama (sastojak je klorofila) i životinjama (u kostima, krvi i mlijeku); sastojak mnogih minerala i stijena, napose silikatnih (serpentin, olivin, azbest i dr.) i karbonatnih (magnezit, dolomit). U štasfurtskim solima, koje su nastale taloženjem iz nekadašnjeg mora, mnogi minerali sadržavaju magnezij (karnalit, kainit, kizerit, šenit). U elementarnom stanju magnezij je metal bijel poput srebra, na vlažnom zraku se brzo pokriva slojem hidroksida, u kisiku izgara i daje blještavo bijelo svjetlo od usijanog oksida. Otapa se lako u većini kiselina, pa i u slabima. Obično se proizvodi elektrolizom rastaljenog klorida, koji se dobiva iz magnezita, dolomita ili morske vode, iz posljednje preko magnezij-hidroksida koji se iz nje taloži vapnenim mlijekom. Upotrebljava se najviše za proizvodnju lakih legura. Metalni magnezij upotrebljava se također u fotografiji (za bljeskalice u proizvodnji el. baterija, kao reproduktivno sredstvo u kemiji i u vojne svrhe kao sastojina zapaljivih smjesa za osvjetljavanje ciljeva pri zračnim napadima.


Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org
stranice. Prikazuje
Magnezij u elementarnom stanju.

Spojevi magnezija u čistom su stanju bijele ili bezbojne tvari, osim soli kod kojih je kiseli sastojak obojen. Tehnički su važni ovi: magnezij-oksid, MgO; tvori mineral periklas, dobiva se žarenjem hidroksida, karbonata ili nitrata; dobiven iz prirodnog magnezita, upotrebljava se kao bazični vatrostalni materijal za metalurške peći; kao prah dobiven žarenjem taloženog bazičnog karbonata (magnesia usta) upotrebljava se protiv hiperaciditeta u želucu, kao prašak za posipavanje i dr. U slične svrhe služi i smjesa oksida s magnezij-peroksidom, MgO2, dobivena djelovanjem H2O2 na MgO. Magnezij-karbonat, MgCO3, u prirodi se nalazi kao mineral magnezit i u smjesi s kalcij-karbonatom kao dolomit. Taloženjem otopine magnezij-sulfata sa sodom ispada bazični magnezij-karbonat, koji, osušen, tvori bijeli prašak što se upotrebljava za proizvodnju drugih spojeva magnezija, kao zubni prašak, punilo za boje, papir, kaučuk i dr, u medicini protiv viška kiseline u želucu, kao blagi laksativ, kao protuotrov za kiseline, arsenik i metalne soli, kao posip za rane i dr. Magnezij-klorid, MgCl2 x 6H2O, vrlo higroskopni kristali gorka okusa, dobiva se iz karnalita ili otapanjem magnezij-hidroksida, odn. karbonata u kloridnoj kiselini, također djelovanjem klora na užarenu smjesu magnezij-oksida, odnosno oksiklorida i ugljena; služi za proizvodnju magnezija, za dobivanje magnezijskog cementa i proizvoda od njega, za konzerviranje željezničkih pragova, kao sredstvo za vezanje prašine, za gašenje vatre i dr. Magnezij-fluorid, MgF2, u obliku tankog sloja na fotografskim lećama smanjuje refleksiju svjetla s njihove površine (modra optika). Magnezij-silikofluorid, MgSiF2, topljiv u vodi, služi za otvrdnjavanje betona i impregnaciju drveta (fluati). Magnezij-sulfat, MgSO4 x 7H2O, gorka sol, nalazi se u nekim mineralnim vodama, dobiva se prekristalizacijom kizerita (MgSO4 x H2O) ili otapanjem magnezita u sulfatnoj kiselini; služi za otežavanje svile, za impregnaciju tkanina, kao punilo za papir, kao močilo u bojadisarstvu, kao laksativ u medicini osobito veterinarskoj i dr. Od organskih spojeva magnezija važni su magnezij-halogen-alkili, npr. magnezij-metil-jodid, koji služe u organskoj sintezi; magnezij-stearat dodaje se puderima, a u industrijama gume, plastičnih masa, olovaka i dr. Služi kao sredstvo za matiranje, sniženje zapaljivosti, olakšanje klizanja, kao mazivo pod visokim pritiskom i dr. Legure magnezija sadržavaju najčešće aluminij (do 10%), cink i mangan (od svakoga 0,3-2,5%), rjeđe silicij, cerij, titan, berilij, bakar, kadmij. Legure magnezija su najlakši materijali koji se upotrebljavaju u tehnici (gustoća 1,7-2,0); imaju razmjerno dobra mehanička i tehnička svojstva; nedostatak im je slaba otpornost protiv korozije; prerađuju se gnječenjem i lijevanjem, obrađuju se rezanjem; služe za izradbu dijelova aviona, radio-aparata, fotografskih aparata i pisaćih strojeva.

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 MAGNEZIJ, Mg

Početna Veliki PSE Tabele Zumbar Linkovi
Prijavi grešku