Info Pomoć  

 Početna za: PLATINA, Pt  

 Početna Tabele ovosti Download Zumbar Linkovi

Atomski (redni) broj 78
Relativna atomska masa 195,08
Naziv na hrvatskom Platina
Internacionalni naziv Platinum
Oksidacijska stanja 0, 2, [4], 5, 6
Talište / Vrelište (K) 2045 / 4100+-100
Elektronegativnost 2,28 / 5,6 eV
Konfiguracija zadnje ljuske 4f145d96s1
Element je Prijelazni element
Spada u grupu 10 / VIIIb
Spada u skupinu Platinski elementi

PLATINA, Pt
  Općenito
Općenito o elementu

Kemijski podaci
Opis, radijus, elektronegativnost... 
Spojevi, dobivanje i uporaba
O dobivanju, spojevima i uporabi...
Fizikalni podaci
Termodinamika, vodljivost, gustoća...
Biološki podaci
Toksičnost, količina u čovjeku, uloga...
Izotopi
Broj izotopa, ključni izotopi...
Minerali i proizvodnja
Minerali, rude...

Download
Download podataka o elementima

Ostali resursi
Linkovi na element na drugim stranicama
Susjedi:

SPOJEVI, DOBIVANJE I UPORABA

Dobivanje platine:

Budući da se platina uvijek nalazi uz ostale platinske metale (Ru, Rh, Pd, Os i Ir) vrlo sličnih kemijskih svojstava, potrebno ju je izdvojiti, a detalje postupka vidi kod dobivanja paladija.

Od ostalih platinskih metala izdvaja se najprije otapanjem polazne sirovine u vrućoj zlatotopci tako da se najprije taloži zlato, zatim paladij i na kraju amonijev heksakloroplatinat(IV) (NH4)2(PtCl6) čijom termičkom razgradnjom nastaje elementarna platina:

(NH4)2(PtCl6) <-> Pt(s) + 2NH3(g) + 2HCl(g) + 2Cl2(g)


Svojstva i upotreba platine:

Platina je sjajan metal sivo-bijele boje i ima plošno centriranu kubičnu kristalnu rešeku. Lako se kuje i izvlači u vrlo tanke žice i listiće. Otporna je na djelovanje zraka i vode, a tek zagrijavanjem do temperature oko 450°C na površini platine nastaje tanki sloj oksida PtO2. Daljnjim zagrijavanjem polako gubi masu zbog stvaranja hlapljivog platina(VI)-oksida (PtO3). Ne otapa se u kiselinama, lužinama, vodenim otopinama soli i organskim tvarima, ali se otapa u zlatotopci i rastaljenim hidroksidima, sulfidima i cijanidima alkalijskih metala. Pri povišenoj temperaturi je otporna na klorovodik, a pri temperaturi oko 500°C reagira s klorom. Platina je postojana prema sumpornim plinovima, živi, rastaljenim sulfatima, kloridima, karbonatima i rastaljenom staklu. Spužvasta platina snažno apsorbira plinove, naročito kisik, vodik i ugljični dioksid (CO2) na čemu se i zasniva njezina katalitička aktivnost. Vrlo je sklona stvaranju kompleksnih spojeva i legura s drugim platinskim metalima (Au, Mo, W, Co, Ni i Cu).

Platina ima široku primjenu. Upotrebljava se kao katalizator u brojnim rekcijama kao što su npr. reakcije hidrogenacije i dehidrogenacije, izomerizacije, dehidracije, ciklizacije, oksidacije (npr. amonijaka u dušičnu kiselinu) i dobivanja sumporne kiseline kontaktnim postupkom. Proizvodi koji se dobivaju katalitičkim djelovanjem platine su brojni, a najvažniji su već spomenute dušična i sumporna kiselina, vodikov peroksid, alkaloidi, razni antibiotici i vitamini, itd. Upotrebljava se i kao katalizator u reakcijama koje služe za povećanje oktanskog broja benzina i različitih drugih goriva. Osim kao katalizator izgaranja, platina se koristi i za uklanjanje otrovnih sastojaka nepotpunog izgaranja u automobilskim ispušnim sustavima u obliku katalitičkih konvertora.

Platina i njene legure koriste se u staklarskoj industriji za dobivanje vrlo čistog stakla. Velike se količine platine koriste u zubarskoj tehnici i za izradu raznih medicinskih pomagala i alata te za laboratorijski pribor (lončići, zdjelice, pincete). Iz nje se izrađuje nakit i služi kao dekorativna prevlaka na predmetima od neplemenitih metala. Upotrebljava se za izradu termoparova, termootpornika i elektroda, za izradu raznog laboratorijskog pribora, električnih kontakata, permanentnih magneta (Pt - Co legura) i nakita.


Spojevi platine:

Platina u većini spojeva ima oksidacijski broj +2 i + 4, a tek u ponekom spoju +6 (PtF6). U oba glavna oksidacijska stanja stvara brojne kompleksne spojeve s oktaedarskom (+2), odnosno plošnom kubičnom (+4) koordinacijom. Najčešći su kompleks i halogenida, fosfina i amina.

Značajniji spojevi:

-Platina(II)-halogenidi (PtCl2, PtBr2, PtI2) uglavnom nisu topljivi u vodi. PtCl2 daje kompleksni tetrakloroplatinat(II)-ion koji stvara kompleksne soli.

-Platina(II)-hidroksid (Pt(OH)2) nastaje dodatkom iona OH- otopini koja sadrži ione. Lako se oksidira u dioksid, ali se isto tako može i lako reducirati do metala.

-Barijev tetracijanoplatinat(II)-tetrahidrat (BaPt(CN)4 x 4H2O) pod utjecajem ionizirajućeg zračenja fluorescira pa se upotrebljava za njihovo registriranje.

-Kalijev tetracijanoplatinat(II)-trihidrat (K2Pt(CN)4 x 3H2O) jako je fluorescentan, a upotrebljava se za pripravu taline koja služi kao elektrolit za elektrolitsko nanošenje platine.

-Platina(II)-oksid (PtO) nastaje kao crna tvar opreznim zagrijavanjem Pt(OH2). Netopljiv je u vodi i lako se reducira na metal.

-Platina(IV)-klorid (PtCl4) smeđ je higroskopan kristal lako topljiv u vodi. Pri višim temperaturama raspada se do metalne platine.

-Heksakloroplatinska(IV)-kiselina (H2PtCl6) nastaje otapanjem platine u zlatotopci. Iz vodene otopine kristalizira u obliku žutih kristala kao nedefinirani hidrat. Daje soli koje su različito topljive u vodi. Upotrebljava se kao ishodni materijal za dobivanje najvećeg broja platinskih(IV) spojeva, te za pripravu platinskih katalizatora na nosačima.

-Platina(IV)-oksid monohidrat (PtO2 x H2O) upotrebljava se kao katalizator reakcija hidrogeniranja.

-Platina(VI)-fluorid (PtF6) tamno-crven je, lako hlapljiv spoj jakog oksidativnog djelovanja. Dobiva se izravnom sintezom elemenata, a talište mu je pri 61°C.

 Početna za: PLATINA, Pt

Početna Veliki PSE Tabele Zumbar Linkovi
Prijavi grešku