Početna za: RUBIDIJ, Ru  

SPOJEVI, DOBIVANJE I UPORABA

Proizvodnja rubidija:

U elementarnom stanju rubidij se ne proizvodi u značajnim količinama. Uglavnom se dobiva redukcijom rubidijevog klorida kalcijem, a može se dobiti redukcijom RbOH ili Rb2CO3 s aluminijem ili magnezijem elektrolizom otopine RbCl bez prisutnosti zraka, itd.


Svojstva i primjene rubidija:

Rubidij je srebrno-bijel i veoma mekan metal koji na sobnoj temperaturi može biti i tekući. Zbog velike elektropozitivnosti (jedino je cezij elektropozitivniji) veoma je reaktivan. Na zraku je samozapaljiv dajući superoksid (RbO2), a s vodom burno reagira dajući hidroksid (RbOH) i vodik. Plamen je žutoljubičaste boje. Sa živom daje amalgan, a sa zlatom, cezijem, natrijem i kalijem lako stvara legure.

U prirodi se nalazi kao smjesa dvaju izotopa: stabilnog 85Rb (72,17%) i radioaktivni 87Rb s vremenom poluraspada t1/2 = 5x10^l0 g. (27,83%). Raspadom prelazi u izotop 87Sr. Poznato 
je još petnaest prirodnih radioaktivnih izotopa i desetak umjetnih. Rubidij se upotrebljava za izradu fotoelektričnih ćelija i ionskih baterija za napajanje svemirskih letjelica jer se vrlo lako ionizira. 
Iz istog razloga pretpostavlja se značajna primjena rubidija kao radnog medija u plinskim turbinama magnetohidrodinamičkih generatora. Rubidijeve pare u formi "rubidijevih plinskih ćelija" koriste se kao sekundarni, prijenosni standardi za mjerenje vremena s karakterističnom, izuzetno stabilnom, rezonantnom 
frekvencijom na 6,835 MHz. Pogodne su jer, za razliku od stacionarnih atomskih mjerača, troše vrlo malo 
energije, a superiorne su u odnosu na kvarcne oscilatore. Teže oko 20 kg. Razvijeni su i apsolutni magnetometri s rubidijevim parama. Izuzetno su osjetljivi i koriste se u fundamentalnim i primjenjenim 
istraživanjima magnetizma.

Rubidij se koristi i za proizvodnju specijalnih stakala. Njegove se legure koriste kao "hvatači" zaostalih plinova (geteri) u vakuumskim cijevima. Spoj sa srebrom i jodom RbAg4I2 predstavlja vrlo 
perspektivan čvrsti ionski vodič (čvrsti elektrolit) za izradu tankoslojnih baterija jer od svih ionskih kristala ima najveću električnu vodljivost.


Spojevi rubidija:

Rubidij u spojevima ima oksidacijski broj +1, a prema kemijskim svojstvima najsličniji je kaliju.

Značajniji spojevi rubidija:

-Rubidijevi halogenidi (RbF, RbCl, RbBr, RbI) imaju strukturu NaCl i otapaju se u amonijaku.
-Rubidijev hidroksid (RbOH) otopljen u vodi jaka je lužina.
-Rubidijev oksid (Rb2O) nastaje zagrijavanjem rubidijevog nitrita s metalnim rubidijem.
-Rubidijev superoksid (RbO2) tamno-smeđ je spoj koji nastaje izgaranjem rubidija na zraku.

 Početna za: RUBIDIJ, Rb