|
Zbog kratkog vremena poluraspada izotopa, radon se obično laboratorijski priprema neposredno prije upotrebe. Pri tom se radijeve soli otapaju u vodi, a s vremena na vrijeme ispuštaju se oslobođeni plinovi koji osim radona sadrže vodik i kisik. Radon se kondenzira hlađenjem, a plinoviti vodik i kisik se uklone crpkom.
Radon je radioaktivan plemenit plin bez boje, mirisa i okusa. Ukapljuje se pri temperaturi -65°C, a u čvrsto stanje plošno centrirane kubične rešetke prelazi pri -110°C. U čvrstom stanju intenzivno fosforescira
žutom svjetlošću koja, daljnjim hlađenjem, prelazi u narančastocrvenu. Svi izotopi radona su
radioaktivni i nastaju kao proizvodi radioaktivnih raspadnih nizova radija, torija i aktinija. Izotop 219Rn, s vremenom poluraspada
t1/2=3,96s, nastaje raspadom aktinija pa se naziva i aktinon. Izotop 220Rn (t1/2=55,6s) nastaje raspadom
torija pa se naziva toron, a najduže živući izotop 222Rn (tm = 3,823 dana) nastaje
alfa-raspadom izotopa radija 226Ra (radon).
Radon zbog stabilne elektronske konfiguracije daje mali broj spojeva. S fluorom i fenolom može pri određenim uvjetima (analognim kao kod ksenona) stvarati spojeve, prvenstveno floride. Radonov(II)-fluorid (RnF2) stabilan je i nehlapljiv spoj koji stvara kompleksne soli. Spoj s fenolom je oblika Rn
x 2C6H5OH s talištem pri 50°C. Hidrate stvara pri 0°C i atmosferskom tlaku. Također su registrirani i neki klorati radona.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
