|
|
|
|
|
|
|
|
Temperature,
ili bolje rečeno toplina se u termodinamici izražava pomoći
Kelvina, a ne pomoći stupnjeva Celsiusa. 1 stupanj Celsiusa je
jednak jednom Kelvinu a počinje od temperature leđenja vode
na više. Negativne temperature se iskazuju sa minusom. Kod
Kelvina je situacija malo drugačija, 0 Kelvina počinje na
pravoj termodinamičkoj nuli kada su svi atomi u stanju
mirovanja (to stanje je ne moguće).
0 K je -273,15°C.
0°C je 273,15 K. |
|
|
|
|
|
|
|
|
Talište
je temperatura na kojoj neka tvar prelazi iz krutog agregatnog
stanja u tekuće, a vrelište temperatura pri kojoj otpočinje
isparavanje. Između njih je trojna točka.
Neke tvari sublimiraju, (J npr.) tj. direktno prelaze iz
krutog agregatnog stanja i obrnuto. One imaju temperaturu
sublimacije.
Ovdje su izražene pri standardnim uvjetima,
i to 20°C (293,15 K) i 101325 Pa.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Trojna
točka je stanje točno određenog tlaka i temperature pri
kojoj neka var može postojati u sva svoja tri agregatna
stanja. (Neke tvari sublimiraju, pa radi toga nemaju trojnu točku). |
|
|
|
|
|
|
|
|
Kritična
temperatura je ona temperatura na kojoj plin više ne može
biti preveden u tekuće stanje, bez obzira koliko je velik
tlak. |
|
|
|
|
|
Toplina
spajanja i isparavanja |
|
|
|
|
Objašnjava
samo sebe; to je promjena entalpije prilikom spajanja elementa
s drugim elementima i ona kod isparavanja. Može biti prevedena
u kcal mol^-1 dijeljenjem sa 4,184. |
|
|
|
|
|
|
|
|
Gustoća
elementa u plinovitom (g), tekućem (l) i krutom
stanju (s). |
|
|
|
|
|
|
|
|
Za
sve dodatne informacije pogledajte pomoć. |
|
|
 |
|
Info
ovosti
