Dobivanje, svojstva i uporaba argona:
Industrijska proizvodnja argona, kao i ostalih plemenitih plinova (helija ima i u podzemnim nalazištima), vrši se ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom tekućeg zraka. Najprije se izdvajaju dvije frakcije (smjesa N, He, Ne, O i smjesa N, O, Ar, Kr, Xe u kojima su O i N u različitim omjerima), a zatim se višestrukim frakcioniranjem (rektifikacijom) izdvajaju pojedini plemeniti plinovi odnosno obogaćene smjese. Preostali kisik se uklanja prevođenjem preko zagrijanih aktivnih metala ili selektivnom adsorpcijom, a najčešće spaljivanjem s malim viškom vodika. Nakon uklanjanja nastale vodene pare argon se destilira, a proizvod sadrži argon čistoće više od 99,999%. Dobiveni argon može se transportirati u plinovitom stanju ili kao kapljevina u toplinski izoliranim posudama tzv. Dewarovim bocama.
Argon je jednoatoman plin bez boje i mirisa. Čvrsti argon ima plošno centriranu kubičnu
kristalnu stukturu. Ima tri stabilna izotopa, 36Ar, 38Ar, 40Ar i više radioaktivnih izotopa. Vrijeme poluraspada izotopa 35Ar je kratko, oko 2 sekunde, a izotopa 39Ar je oko 260 godina. Zbog vrlo stabilne konfiguracije sposobnost argona da se spaja s drugim elementima jako je ograničena. Ne tvori "prave" kemijske spojeve, nego vrlo slabe u kojima su atomi vezani slabim disperzivnim (Londonovim) i van der Waalsovim silama, npr. amorfni spojevi tipa FeAr, a s vodom na temperaturi od 0°c i tlaku od 150 atmosfera može dati hidrat, Ar6H2O.
Argon, kao inertni plin, ima brojne primjene u procesnoj industriji i istraživačkim laboratorijima. Kao zaštitna (inertna) atmosfera koristi se u poluvodičkoj industriji kod postupaka dobivanja kristala silicija i germanija, zatim u procesnoj industriji pri lučnom zavarivanju, rezanju i termo-spray postupcima nanošenja zaštitnih slojeva. Istu ulogu ima u procesu prizvodnje titanija i drugih jako reaktivnih elemenata.
Velika je primjena argona u industriji rasvjetnih tijela. U standardnim žaruljama dodaje se u smjesi s dušikom (10- 30%) čime povećava trajnost žarne niti. Fluorescentne cijevi pune se argonom pod malim tlakom (-400 Pa) gdje ima važnu ulogu kod propaljivanja i samog rada fluorescentne cijevi. Argon ima vrlo intenzivnu liniju u crvenom dijelu spektra pa se može koristiti kao plin u cijevima za svjetleće reklame i
u laserima.
|