NEODIMIJ, Nd  

OPĆENITO O ELEMENTU

Neodyim	Néodyme	Neodymium	Neodimij	Neodimio	Neodymium	Neodyim	Neodímo	Neodimio	Neodyim

NEODMIJ, simbol Nd, kemijski element iz grupe lantanida. U Zemljinoj kori najrašireniji metal rijetkih zemalja, ali nigdje ne tvori bogatije rudne naslage. Dolazi u ceritnoj zemlji združen sa srodnim praseodmijem od koga ga je vrlo teško odvojiti. Neodimij je metal srebrno-sive boje, mekan je i rastezljiv. Javlja se u dvije alotropske modifikacije. Dvostruka heksagonska struktura stabilna je do 860°C koja daljnjim zagrijavanjem prelazi u prostorno centriranu kubičnu strukturu. Neodimij reagira s kisikom iz zraka pa se mora čuvati u atmosferi inertnog plina ili u vakuumu, ili pak ispod lakog mineralnog ulja.

Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org stranice. Prikazuje
Neodimij u elementarnom stanju.

Slabo je toksičan. U prirodi se nalazi kao smjesa sedam stabilnih izotopa: 142Nd (27,13%), 143Nd (12,18%), 144Nd (23,80%), 145Nd (8,30%), 146Nd (17,19%) 148Nd (5,76%) i 150Nd (5,64%), a registrirano je preko dvadeset radioaktivnih izotopa. Otkriven je 1885. godine kada je C. A. von Welsbach rastavio ružičast oksid zvan dydimium na dva nova - meodimyum i praseodymium. Ime mu potječe od grčkih riječi neos - nov i didymos - blizanac, dvostruk. Ružičasti oksid dobio je C. G. Mosander 1841. godine iz ceritne zemlje vjerujući da je to novi element i nazvao ga didymium jer je teško odvojiv od blizanca lantana.

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 NEODIMIJ, Nd