Info Pomoć  

 TORIJ, Th  

 Početna Tabele ovosti Download Zumbar Linkovi

Atomski (redni) broj 90
Relativna atomska masa 232,0381
Naziv na hrvatskom Torij
Internacionalni naziv Thorium
Oksidacijska stanja 2, 3, [4]
Talište / Vrelište (K) 2023 / 5060
Elektronegativnost 1,3 / n.a.
Konfiguracija zadnje ljuske 6d27s2
Element je Prijel. el. (f orb)
Spada u grupu 3 / IIIb
Spada u skupinu Skandijeva sk.

TORIJ, Th
  Općenito
Općenito o elementu

Kemijski podaci
Opis, radijus, elektronegativnost... 
Spojevi, dobivanje i uporaba
O dobivanju, spojevima i uporabi...
Fizikalni podaci
Termodinamika, vodljivost, gustoća...
Biološki podaci
Toksičnost, količina u čovjeku, uloga...
Izotopi
Broj izotopa, ključni izotopi...
Minerali i proizvodnja
Minerali, rude...

Download
Download podataka o elementima

Ostali resursi
Linkovi na element na drugim stranicama
Susjedi:

OPĆENITO O ELEMENTU

Internacionalni naziv Naziv na Francuskom Naziv na Engleskom Naziv na Hrvatskom Naziv na Talijanskom Naziv na Nizozemskom Naziv na Njemačkom Naziv na Portugalskom Naziv na Španjolskom Naziv na Švedskom
Thorium Thorium Thorium Torij Torio Thorium Thorium Tório Torio Torium

 

Torij je radioaktivan element iz skupine aktinida kojeg je 1828. g. otkrio J. J. Berzelius, a ime mu je dao po skandinavskom bogu rata Thoru. U prirodi se torij nalazi kao smjesa dvanaest radioaktivnih izotopa od kojih je najstabilniji 232Th s vremenom poluraspada od 1.4x1010 g., dva su srednje dugog vremena poluraspada (229Th - 7900 g. i 230Th - 75400 g.), a svi ostali su kratkoživući izotopi (uključujući i trinaest umjetno dobivenih izotopa). Izotop 232Th je alfa-emiter koji prirodnim raspadnim nizom torija prolazi kroz šest alfa i četiri beta-raspada do konačnog stabilnog izotopa olova 208Pb. U procesu raspada stvara se i plinoviti 220Rn (toron) koji je također jak alfa-emiter, a time i radiotoksičan. Stoga je prostore u kojima je torij (i njegovi spojevi) uskladišten potrebno stalno ventilirati. Izotop 232Th također je dobar apsorber sporih neutrona koji nizom radioaktivnih pretvorbi stvara uranijev fisioni izotop 233U koji se može koristiti kao nuklearno gorivo. Procjenjuje se da je u sastavu Zemljine kore torij zastupljen tri puta više od uranija i podjednako kao olovo ili molibden. Najpoznatiji minerali u kojima se nalazi su: torit (ThO2), torijanit (ThO2 + UO2) i monacit koji uz minerale većine rijetkih zamalja sadrži i 3-9% ThO2. Nalazišta monacitnih pijesaka su u Brazilu, južnoj Indiji, Cejlonu i SAD-u. Velika nalazišta torijevih minerala, koja se još ne koriste, nalaze se u SAD-u (Nova Engleska).


Slika 1. - Ova slika je preuzeta sa 
www.chemsoc.org
stranice. Prikazuje
Torij u elementarnom stanju.

U čistom elementarnom stanju torij je siv prah ili poput platine siv, dosta mekan i rastezljiv metal, otporan prema razrijeđenim kiselinama, topljiv u dimljivoj kloridnoj kiselini i u zlatotopci. Pojavljuje se na rijetkim mjestima Zemljine površine u mineralima monacitu, torijanitu (ThU)O2 i toritu ThSiO4, većinom udružen s rijetkim zemljama i uranom. Služi kao dodatak legurama za grijače el. otpornih peći, kao sredstvo za apsorpciju plinova u tehnici visokih vakuuma, a i u smjesi s uranom kao nuklearno gorivo. Radioaktivnim raspadom (vrijeme poluraspada mnoge milijarde godina) daje mezotorij, radiotorij, torij X, torijsku emanaciju, torij A, B, C i D i konačno, izotop olova Pb-208. Torij X, izotop kratka vijeka, služi kao lijek za neke kožne bolesti. Važniji od metala torija jest njegov oksid ThO2 - bijeli, teški, kristalni prah tališta 4400°C, netopljiv vodi i kiselinama; služi za plinsku rasvjetu i izradu vatrostalnog materijala.

 

Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.

 TORIJ, Th

Početna Veliki PSE Tabele Zumbar Linkovi
Prijavi grešku