 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| Americium |
Américium |
Americium |
Americij |
Americio |
Americium |
Americium |
Amerício |
Americio |
Americium |
Americij je umjetno dobiven element iz skupine aktinoida, a budući da se po
rednom broju nalazi iza uranija, naziva se i transuranijski element. Izotop 241Am otkrili su krajem 1944. godine G. T. Seaborg i suradnici iz Metalurškog laboratorija Sveučilišta u Chicagu (SAD; danas je to Argonne National Laboratory). Izotop je nastao u reaktoru iz izotopa plutonija 239Pu procesom uzastopnih uhvata neutrona:
239Pu (n, gama) 240Pu (n, gama) 241Pu -> beta -> 241 Am
Slika 1. - Ova
slika je preuzeta sa
www.chemsoc.org stranice.
Prikazuje
Americij u elementarnom stanju.
Danas su poznati izotopi americija masenog broja od 232 do 247 i svi su radioaktivni. Za istraživanje kemijskih i
fizikalnih svojstava uglavnom se upotrebljava izotop 241Am koji ima vrijeme poluraspada od 432 godine. U tu svrhu je pogodniji izotop 243 Am s vremenom poluraspada 7370 g., no postupak njegovog dobivanja znatno je složeniji i skuplji pa se primjenjuje manje od prethodnog.
Čisti, svježe dobiven americij je bijel, srebrnastog sjaja, koji se
vremenom gubi pa površina postaje mutne sivkaste boje. Pretpostavlja se
da postoji u dvije kristalne modifikacije; alfa-americij je gusta
dvostruka heksagonska slagalina, a beta-americij je kubična slagalina.
Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
