![Internacionalni naziv](../../../images/elementi/zastave/internacionalna.gif) |
![Naziv na Francuskom](../../../images/elementi/zastave/francuska.gif) |
![Naziv na Engleskom](../../../images/elementi/zastave/engleska.gif) |
![Naziv na Hrvatskom](../../../images/elementi/zastave/hrvatska.gif) |
![Naziv na Talijanskom](../../../images/elementi/zastave/talijanska.gif) |
![Naziv na Nizozemskom](../../../images/elementi/zastave/nizozemska.gif) |
![Naziv na Njemačkom](../../../images/elementi/zastave/njemacka.gif) |
![Naziv na Portugalskom](../../../images/elementi/zastave/portugalska.gif) |
![Naziv na Španjolskom](../../../images/elementi/zastave/spanjolska.gif) |
![Naziv na Švedskom](../../../images/elementi/zastave/svedska.gif) |
Cadmium |
Cadmium |
Cadmium |
Kadmij |
Cadmio |
Cadmium |
Kadmium |
Cádmio |
Cadmio |
Kadmium |
Lat. cadmium,
mek, srebrnast metal, sličan i srodan cinku, koji ga redovito prati u mineralima. Gustoća mu je 8,63. Hlapljiviji je od cinka, pa se stoga nalazi u
prvim frakcijama prašine koja se taloži u predlošcima pri destilaciji cinka. Dobiva se iz dima iz peći za proizvodnju olova i bakra, kao i iz ostataka pri elektrolitskoj rafinaciji cinka.
![](../../../images/elementi/www.chemsoc.org/cd_data.jpg)
Slika 1. - Ova
slika je preuzeta sa
www.chemsoc.org stranice.
Prikazuje
Kadmij u elementarnom stanju.
Najvažniji mineral kadmija je grinokit. Kadmij se upotrebljava kao
sastojak nekih legura, kao amalgam u Westonovu standardnom članku i kao zaštitna prevlaka na željezu i čeliku. Spojevi kadmija vrlo su otrovni. Najobičnija sol kadmija je sulfat, CdSO4, dobiven otapanjem metala u sulfatnoj kiselini. Kadmij-sulfid CdS, služi kao slikarska boja (kadmijsko žutilo). Kadmij-bromid
(CdBr2) i jodid (CdI2) upotrebljavaju se u fotografiji slično solima srebra. Kristali kadmij-sulfida, selenida i telurida (CdS, CdSe, CdTe) upotrebljava se u poluvodičkoj elektronici zbog dobrih fotoelektričkih svojstava.
Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
|