 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
| Cadmium |
Cadmium |
Cadmium |
Kadmij |
Cadmio |
Cadmium |
Kadmium |
Cádmio |
Cadmio |
Kadmium |
Lat. cadmium,
mek, srebrnast metal, sličan i srodan cinku, koji ga redovito prati u mineralima. Gustoća mu je 8,63. Hlapljiviji je od cinka, pa se stoga nalazi u
prvim frakcijama prašine koja se taloži u predlošcima pri destilaciji cinka. Dobiva se iz dima iz peći za proizvodnju olova i bakra, kao i iz ostataka pri elektrolitskoj rafinaciji cinka.
Slika 1. - Ova
slika je preuzeta sa
www.chemsoc.org stranice.
Prikazuje
Kadmij u elementarnom stanju.
Najvažniji mineral kadmija je grinokit. Kadmij se upotrebljava kao
sastojak nekih legura, kao amalgam u Westonovu standardnom članku i kao zaštitna prevlaka na željezu i čeliku. Spojevi kadmija vrlo su otrovni. Najobičnija sol kadmija je sulfat, CdSO4, dobiven otapanjem metala u sulfatnoj kiselini. Kadmij-sulfid CdS, služi kao slikarska boja (kadmijsko žutilo). Kadmij-bromid
(CdBr2) i jodid (CdI2) upotrebljavaju se u fotografiji slično solima srebra. Kristali kadmij-sulfida, selenida i telurida (CdS, CdSe, CdTe) upotrebljava se u poluvodičkoj elektronici zbog dobrih fotoelektričkih svojstava.
Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
|
Info
ovosti
Općenito
o elementu
