![Internacionalni naziv](../../../images/elementi/zastave/internacionalna.gif) |
![Naziv na Francuskom](../../../images/elementi/zastave/francuska.gif) |
![Naziv na Engleskom](../../../images/elementi/zastave/engleska.gif) |
![Naziv na Hrvatskom](../../../images/elementi/zastave/hrvatska.gif) |
![Naziv na Talijanskom](../../../images/elementi/zastave/talijanska.gif) |
![Naziv na Nizozemskom](../../../images/elementi/zastave/nizozemska.gif) |
![Naziv na Njemačkom](../../../images/elementi/zastave/njemacka.gif) |
![Naziv na Portugalskom](../../../images/elementi/zastave/portugalska.gif) |
![Naziv na Španjolskom](../../../images/elementi/zastave/spanjolska.gif) |
![Naziv na Švedskom](../../../images/elementi/zastave/svedska.gif) |
Stannum |
Etain |
Tin |
Kositar |
Stagno |
Tin |
Zinn |
Estahno |
Estaño |
Tenn |
Kositar
ili kalaj, lat. stannum, na običnoj temperaturi srebrno-bijel, na zraku postojan, mekan
metal koji se lako razvlači u tanke folije (staniol); gustoća mu je 7,28. Na 161°C pretvara se u krtu modifikaciju, na temperaturi ispod 13,2°C stabilna je siva praškasta modifikacija. Prijelaz od bijelog u sivi kositar uzrokuje kositrenu kugu, koja za oštrih zima može uništavati kositreno stolno posuđe. Zagrijan na
zraku oksidira na površini, iznad 1200°C počinje hlapiti, na
1500 - 1600°C izgara bijelim plamenom u oksid SnO2.
![](../../../images/elementi/www.chemsoc.org/sn_data.jpg)
Slika 1. - Ova
slika je preuzeta sa
www.chemsoc.org stranice.
Prikazuje
Kositar u elementarnom stanju.
Kao poluplemenit metal kositar odolijeva djelovanju mnogih kemikalija; među ostalim otporan je prema slabim kiselinama, pa se stoga upotrebljava u velikoj mjeri za pokositravanje željeznog
lima. Upotrebljava se za kositrenje željeznih i bakarnih predmeta, naročito posuđa, za izradu bijelog lima, od kojeg se izrađuju kutije za konzerviranje hrane i staniol.
Neke od njegovih legura služe za izradu kugličnih ležajeva u strojevima. Tehnički spoj kositar(II)-klorid
SnCl2
x 2H2O dobiven je otapanjem kositra u jakoj kloridnoj kiselini. Služi kao močilo u tisku, za proizvodnju boja, za galvansko pokositravanje, kao sredstvo za reduciranje organskih spojeva i drugo.
Opća encikopedija (1977) 3. izdanje (osam svezaka). Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
|